Prvo čitanje prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Saboru pokrenulo je burnu raspravu malog broja okupljenih zakupnika. Oporba se na samom početku protivila prvom čitanju prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu uz obrazloženje kako zakon pogoduje privilegiranima. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina argumentirao je prijedlog Zakona istaknuvši kako država od ukupno 2,695.037 hektara poljoprivrednog zemljišta raspolaže s 890 tisuća hektara što iznosi 33 posto, dok se ostatak poljoprivrednog zemljišta nalazi u privatnom vlasništvu. 

Od navedenih 890 tisuća hektara, do sada je na raspolaganje stavljeno 262 tisuće hektara, što iznosi 30 posto. Prihvati li Sabor ovaj zakon, prodavat će se samo zemlja u privatnom vlasništvu, a s obzirom na moratorij koji je dogovoren s Europskom unijom, stranci ni zemlju u privatnom vlasništvu neće moći kupiti sljedećih sedam godina. Đurđica Pletikosić, vlasnica obrta za turizam, ugostiteljstvo i nekretnine, koncesiju na 50 godina smatra prihvatljivom samo ako će na taj način pridonijeti pozitivnom poslovanju poljoprivrednika. Kako navodi, današnje stanje u poljoprivredi dovodi proizvođače u nove gubitke, a nada se da će time bar djelomično taj problem biti riješen. 

Prihvatljivijom opcijom smatra mogućnost kupnje zemlje. Za poljoprivrednike bi bilo prihvatljivije kupiti zemlju, posebno u ovom razdoblju dok se još mogu iskoristiti fondovi EU. U radu sa strankama svakodnevnonailazim na tu potvrdu. Koncesija sada pogoduje poljoprivrednicima koji nemaju sredstava za kupnju, no, dugoročno gledano, najisplativija opcija je vlasništvo, objašnjava Pletikosić. Za razliku od Like, u Slavoniji je okrupnjavanje zemljišta izvedivo.