Vlada želi u potpunosti zabraniti prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i ono će se moći davati isključivo u zakup. Takva se zabrana predviđa novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, koji regulira načine na koji će se ubuduće raspravljati s tim dobrom koje bi trebalo uživati posebnu državnu zaštitu. 

Dosadašnji je zakon omogućavao prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta i na taj način je od 2008. godine dosad prodano gotovo 63 tisuće hektara od ukupno 890 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. U zakonu se ponavlja i to da vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ne mogu biti stranci niti inozemne tvrtke. To znači da hrvatski građani ne mogu strancima prodati ni ono poljoprivredno zemljište koje je u njihovom vlasništvu. 

Takva će odredbu za državljane zemalja članica Europske unije Hrvatska moći imati još sedam godina nakon odlaska u EU. Ako je zemljište bilo u građevinskoj zoni prenamjena će koštati 2,5 posto od tržišne vrijednosti, a ako je riječ o osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu, koje je već u građevinskoj zoni, naknada je pet posto. Novost je i to da lokalne zajednice gube pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i da taj posao prelazi u nadležnost Agencije za poljoprivredno zemljište.