Sredinom srpnja Hrvatski je sabor donio novi Zakon o postupanju s bespravno izgrađenim objektima, pa će legalizacija ići po novim pravilima, za koje vladajući tvrde da olakšavaju i pojeftinjuju cijeli postupak. Trošak za vlasnika bit će niži, a može se dobiti i otplata nakon legalizacije. Međutim, što nova pravila legalizacije donose uređenju zemlje? O tome nije bilo puno riječi, a Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, tvrdi kako bi posljedice mogle biti dramatične. Zakon je trebao biti iskorišten kako bi se napravilo barem minimalne popravke u prostoru. No, u njemu nema ni najmanje naznake nečega što popravlja stanje, iako je to bila zadnja prilika da se stanje u prostoru popravi - kaže H. Hrabak. 

Vlasnici bespravnih kuća neće tako biti prisiljeni da učine barem minimalne preinake, da ostave, primjerice, nešto prostora za cestu ili da ne otežavaju prolaz susjedima i slično. Stanje kakvo je sada, a na nekim je mjestima život takvom gradnjom mnogima otežan, ostaje bez ikakvih popravaka, odnosno i bez izgleda da bi se to ubuduće moglo srediti. Osim toga, novi zakon, za razliku od lanjskog HDZ-ova, omogućava legalizaciju i kuća izgrađenih na vodnom dobru, na poljoprivrednom zemljištu, u šumama, u zaštićenom obalnom pojasu pa čak i na kulturnom dobru ako to odobri mjerodavni konzervatorski zavod! To će proizvesti strahovito veliki koruptivni pritisak na konzervatore, koji će od njih nekom lokalnom tajkunu moći uskratiti pristanak? - kaže Hrabak. 

Za gradnje na vodnom dobru odobrenje za legalizaciju davat će Hrvatske vode. Što je netko bio bezobrazniji, što je dublje ušao u prostor, u okolinu, u zeleni pojas, to će sada dobiti veću nagradu. Ako je netko kupio poljoprivredno zemljište za dva eura po kvadratu, sad mu država preko noći višestruko povećava vrijednost zemljišta - kaže Hrabak. Kako se čini, sad će biti omogućena legalizacija gotovo sve i jednog objekta izgrađenog bez dozvole, na samoj obali, u šumi, na poljoprivrednom zemljištu... Hrabak posebno ističe da zakon ni na koji način ne sprečava opasnost da se novim prostornim planovima građevne zone dalje ne šire. Jedina nada je da se ni ovaj zakon neće moći provesti zbog drugih razloga. Presedan je da nema ni zaštite od širenja građevinskih zona. Ako je netko dobio dozvolu za kuću u zelenom pojasu, kako će se, kad se bude donosio novi prostorni plan, spriječiti da se u gradivo zemljište ne uvrste i susjedne parcele? - pita Hrabak, a zakon o legalizaciji na to pitanje nema odgovora. Presedani koje su bespravni graditelji izveli unutar, primjerice, 70 metara zaštićenog obalnog pojasa uz more, ne uklanjaju se, a zaštite od širenja građevinskih zona nema. Jedina nada je da se ni ovaj zakon, kao ni onaj prethodni, ne bude mogao provoditi, zbog drugih razloga, a ne zbog zaštite prostora - kaže Hrabak.

Autor/Izvor: Silvana Perica/Večernji list/Presscut/limun.hr