Nove naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, znatno više ako je to zemljište izvan građevinskog područja, kao i kazne za neobrađeno poljoprivredno zemljište, neke su od novina Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu početkom ove godine

Sabor je novi Zakon donio 15. prosinca, desetak dana kasnije objavljen je u Narodnim novinama (broj 152 od 24. prosinca), a kako stupa na snagu osam dana od te objave to znači da je na snagu stupio početkom ove godine.

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatska je gotovo 2,7 milijuna hektara, od čega je 67 posto (1,8 milijuna hektara) u privatnom, a 33 posto (oko 890 tisuća hektara) u državnom vlasništvu. Cilj je Zakona, kako su to više puta istaknuli iz Ministarstva poljoprivrede, okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Upravo u cilju okrupnjavanja i unapređenja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem Zakon predviđa i osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište. Predviđa i da svo zemljište koje Agencija kupi te sredstva namijenjena kupnji i ostvarena gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem čine Zemljišni fond.

Za državno poljoprivredno zemljište Zakon predviđa mogućnosti prodaje, zakupa (rok od 20 godina) ili dugogodišnjeg zakupa (50 godina), a za ribnjake koncesije. Državno bi se zemljište moglo prodavati ili davati u zakup javnim natječajem, a odluku o izboru najpovoljnije ponude donosit će općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi, uz suglasnost Ministarstva. U nadležnosti Ministarstva bili bi pak natječaj i odluka o dugogodišnjem zakupu.

Zakon omogućuje i prodaju državnog zemljišta izravnom pogodbom, ali izričito traži da za to zainteresirana osoba podnese zahtjev i priloži dokaz da je takva prodaja u interesu Hrvatske. Odluku u tom slučaju donosi Vlada RH. Neobrađeno privatno poljoprivredno zemljište, prema odredbama Zakona, moglo bi se dati u zakup, uz naknadu zakupnine privatnom vlasniku. U tom bi slučaju natječaj i odluka o davanju u zakup donosila predstavnička tijela lokalnih jedinica na čijem se području zemljište nalazi. Lokalne bi jedinice postupak prodaje i zakupa privatnog poljoprivrednog zemljišta provodile u ime i za račun Agencije za poljoprivredno zemljište.

Novine Zakona posebice su vezane uz prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja, naknada je 50 posto prosječne cijene zemljišta unutar granica građevinskog područja, a za osobito vrijedno obradivo ili vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište 100 posto prosječne cijene. Za poljoprivredno zemljište unutar granica građevinskog područja naknada će iznositi 1, odnosno 5 posto prosječne cijene zemljišta.

Zakonom se izričito utvrđuje da strane pravne ili fizičke osobe ne mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta, osim ako to nije uređeno međunarodnim ugovorima. Zakon propisuje i više novčane kazne za nepoštivanje zakona, a najvišu kaznu - od 50 tisuća do 500 tisuća kuna za pravnu, a 5 tisuća do 50 tisuća za fizičku osobu, predviđa upravo za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta protivno dokumentima prostornog uređenja. Novčanu kaznu, ali od početka 2010.

Zakon propisuje kazne i za neobrađeno zemljište - za one koji ne održavaju poljoprivredno zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuju ga sukladno agrotehničkim mjerama kazna je od 10 tisuća do 30 tisuća kuna za pravne, a od 500 kuna do 15 tisuća kuna za fizičke osobe.

Lider.hr