Oporavak stambenoga kreditiranja ne treba očekivati u skorije vrijeme zbog neizvjesnosti na tržištu rada, a visoke premije za pokriće rizika na domaćem tržištu ograničavaju mogućnosti snižavanja kamatnih stopa. Stav je to analitičara Raiffeisen banke, koji u analizi Tržište stambenih prostora 2022. ukazuju na ključne probleme domaćeg tržišta nekretnina, analiziraju jesu li dosadašnje mjere stambenoga kreditiranja bile (ne)uspješne te što se može očekivati u budućnosti. 

Iako je prema prošlogodišnjim statistikama banaka bio ostvaren rast stambenih kredita, zbog kretanja tečaja zamagljena je opća slika stanja jer je većina stambenih kredita odobrena uz valutnu klauzulu, stoji u analizi. Deprecijacija domaće valute u 2011. od 2,03 posto godišnje te dodatni pad kune u odnosu na eurou prva tri mjeseca ove godine od 2,1 posto svakako je pridonijela rastu kunske vrijednosti odobrenih stambenih kredita. S druge strane je isti trend zabilježen i u odnosu švicarskog franka i kune pa je 2011. kuna oslabila 14,4 posto godišnje, a u prva tri mjeseca godišnji pad kune u odnosu na franak bio je 8,7 posto, kažu u RBA. Istodobno su banke lani počele spuštati kamatne stope (pale ispod 6 posto), koje su od 2007. do 2010. porasle sa 4,94 posto na 6,32 posto. Proteklih nekoliko godina država je pokušala svojim poticajnim mjerama osnažiti tržište stambenih nekretnina te pokrenuti uspavanu prodaju. 

Spomenuta mjera nije imala znatnijeg utjecaja na potražnju i nije pokrenuta prodaja stambenih nekretnina kako se očekivalo, stoji u analizi. Stoga je u ožujku 2011. naknadno dorađen spomenuti model i očekuje se da će te poticajne mjere imati ograničen utjecaj i da one same neće biti dovoljne za pokretanje novoga investicijskog ciklusa i snažniji oporavak potražnje. 

Autor/Izvor: Tin Bašić/Poslovni dnevnik/PressCut/limun.hr