Ni 22 godine od osamostaljenja nitko u Hrvatskoj ne zna koliko imovine ima država niti kolika je njezina vrijednost. Još su veće nepoznanice kad je u pitanju imovina lokalnih vlasti. Država nastoji popisati svoju imovinu i objediniti je u Registru kojeg vodi Agencija za upravljanje državnom imovinom i u taj je registar do kraja ožujka uneseno više od 325 tisuća stavki.

Plan je da na kraju i država i lokalne vlasti na jednom mjestu na webu, kako bi bio dostupan javnosti, objave popis svoje imovine, svih nekretnina, što znači i zgrada i zemljišta, ali i udjela, te da javno objavljuju svaku transakciju povezanu s tom imovinom.

Propisat ćemo zakonom obvezu i lokalnim vlastima da objave popis svoje imovine, ali i da ažuriraju svepodatke kad je u pitanju, primjerice prodaja te imovine, najavljuje predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDII) Mladen Pejnović.

Plan je, pojašnjava Pejnović da se tamo gdje je to moguće zamjene suvlasništva, tako da bi pojedine imale jednog vlasnika, državu ili lokalnu vlast. Nekretnine koje su prikladne za korištenje na lokalnoj razini, a država im je vlasnik ili suvlasnik, dat će se lokalnim vlastima na korištenje.

Nekretnine bi se, predviđa i Strategija, mogle koristiti samo za namjenu koja bi se dogovorila s državom, a dio prihoda od korištenja lokalna vlast bi zadržala za sebe, dio bi se koristio za tekuće održavanje, a ostatak bi bio prihod državnog proračuna.