Još se vlasnici stanova nisu oporavili od toga da će iz svojeg džepa financirati sređivanje zemljišnih knjiga (povezivanje katastra i gruntovnice s knjigom položenih ugovora), a čini se da im je na pomolu još jedan trošak, s obzirom da Hrvatska ove godine ulazi u EU. 

Naime, riječ je o energetskom certificiranju zgrada, izradi dokumenta koji sadrži sve relevantne podatke koji opisuju pojedinu zgradu ili stan s obzirom na njegov godišnji utrošak energije. Spomenuti dokument od nas traži Europska unija temeljem Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada koji je donesen još 2010. godine, a obvezni su ga napraviti svi oni koji planiraju svoj stan prodati ili ga dati u najam. 

Obvezni su ga napraviti i vlasnici objekata javnih namjena kao što su škole, hoteli, restorani i slično čija je kvadratura za sada veća od 500 metara četvornih (2015. godine ta se obveza proširuje na vlasnike javnih zgrada čija je kvadratura veća od 250 metara četvornih op.a), te vlasnici zgrada koje su u izgradnji. Budući da su ove godine najavljene promjene spomenutog Pravilnika, postupak certificiranja u budućnosti zasigurno će biti puno složeniji, a time možda i skuplji. 

Zasigurno će biti i sve manje zgrada koje će biti izuzete od cijelog tog postupka. Tako da je pred nama dosta posla, rekao nam je Raspor. Na upit jesu li predviđene sankcije za one koji će iz desetljeća u desetljeće obnavljati spomenuti dokument a bez da investiraju u objekt prema predloženim preporukama odnosno mjerama štednje, naš je sugovornik odgovorio negativno.

"Za sada nema sankcija. No, to je za sada. Moguća su dva scenarija; ili će se takve suvlasnike dodatno motivirati da ulažu u svoj objekt, kroz povoljne kredite odnosno kroz razna sufinaciranja u čijem kontekstu vidim važnu ulogu fondova EU-a ili se može dogoditi da korisnici koji su veći potrošači, ujedno utrošenu energiju plaćaju još skuplje", zaključio je Lucijano Raspor.