U protekloj godini, tržište nekretnina u Hrvatskoj doživjelo je značajne promjene u usporedbi s prethodnim godinama. Smanjenje broja kupoprodaja za 12,9% u 2022. godini, u usporedbi s 2021., postavlja nove izazove pred prodavatelje. Značajna transformacija dogodila se u vrstama nekretnina koje su privlačile pažnju kupaca, s prodajom stanova kao predvodnicom, čineći čak četvrtinu ukupnih transakcija.

Pad broja kupoprodaja odražava se u svim kategorijama nekretnina, s najznačajnijim opadanjem kod poljoprivrednih i građevinskih zemljišta te drugih nekretnina. No, unatoč ovim izazovima, strani investitori, posebice Slovenci, i dalje su značajan segment tržišta, s visokim interesom za nekretnine na sjevernom primorju, poput Istre i Kvarnera.

Unatoč visokim cijenama nekretnina u usporedbi s domaćim standardima, inozemni kupci pronalaze prilike na hrvatskom tržištu, čineći čak 30% ukupnog prometa nekretnina. Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor, interes Slovenaca za nekretninama u primorskim područjima dodatno je porastao.

Ipak, 2023. godina donosi izazove s padom prodaje nekretnina. Faktori poput inflacije, nerealnog rasta cijena, podizanja kamatnih stopa banaka te usporavanja ključnih tržišta poput Njemačke, ostavljaju tržište u nesigurnosti. Prema povratnim informacijama s tržišta, očekuje se da će prosječni promet biti i do 20% niži u odnosu na prethodnu godinu.

Unatoč trenutačnim izazovima, važno je istaknuti da Hrvatska i dalje ostaje iznimno privlačna destinacija za ulaganje u nekretnine. Njezine prirodne ljepote čine je jedinstvenom, dok su cijene nekretnina i dalje konkurentne u usporedbi s ostalim zapadnoeuropskim zemljama.