Po podacima Ministarstva financija, jedinice lokalne samouprave su u 2007. naplatile ukupno 68,2 milijuna kuna poreza na kuće za odmor, a podaci o ukupnim potraživanjima nisu objedinjeni.

Prema statističkim podacima iz popisa stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj je bilo 182.513 stanova za odmor, s ukupnom površinom 10,3 milijuna četvornih metara, a najviše ih je bilo u Primorsko-goranskoj, potom Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Porez na kuće za odmor u potpunosti je prihod gradova i općina i za neke je lokalne jedinice to važan izvor proračunskih prihoda.

Tako je primjerice općina Vir prošle godine od poreza na 6.438 kuća za odmor imala prihod od 5,2 milijuna kuna, što je oko 30 posto proračunskih općinskih prihoda. Za ovu godinu ta je općina izdala porezna rješenja za 6.565 objekata i planira prihod od poreza na kuće za odmor od 6 milijuna kuna.

U opatijskom proračunu za 2008. predviđen je prihod od poreza na kuće za odmor od 400.000 kuna, a izdana su 603 porezna rješenja, za 579 korisnika, odnosno 549 fizičkih osoba i 30 tvrtaka.

Prema podacima iz proračuna lokalnih jedinica, Grad Zagreb planira primjerice na osnovi poreza na kuće za odmor u 2008. ostvariti prihod od milijun kuna, Rijeka 20.000 kuna, a Crikvenica 3 milijuna kuna. U Skradu planiraju prihod od 40.000 kuna, u Gradu Cresu 1,1 milijun kuna, u Gradu Rabu 1,5 milijuna kuna, u Ravnoj Gori 66.000 kuna, u Starigrad Paklenici 870.000 kuna, a u Gradu Zadru prihod od milijun kuna.

Porez na kuće za odmor plaćaju fizičke i pravne osobe, a kućom za odmor smatra se svaka zgrada, dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski, bilo da je riječ o nekretnini kupljenoj ili izgrađenoj u tu svrhu ili naslijeđenoj nekretnini.

Plaća se godišnje, prema četvornom metru korisne površine, a na osnovi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave propisuju ga gradovi i općine - od najmanje 5 do najviše 15 kuna za četvorni metar.

Prema općinskim i gradskim odlukama dostavljenima Ministarstvu financija, porez na kuće za odmor primjerice u Viru i Opatiji se za četvorni metar porez na kuće za odmor plaća 15 kuna, kao i u Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, Šibeniku, Lovincu ili Plitvičkim jezerima. U Osijeku, Gospiću i Brinju porez je 10 kuna, kao i u Feričancima, dok je u Vukovaru i Donjem Lapcu 5 kuna, a u Topuskom i Puli 12 kuna.

Neke jedinice imaju dodatne odredbe. Tako je primjerice grad Novalja odredio porez od 15 kuna, ali fizičke osobe, vlasnici temeljem akta o nasljeđivanju plaćaju 5 kuna. U Krapini se porez od 12 kuna plaća ako je korisna površina veća od 20 četvornih metara, u Rovinju je 10, 12 ili 15 kuna, ovisno o području, kao i u Poreču, 12 ili 15 kuna. Grad Zadar ima porez od 12 i 10 kuna, također ovisno o području, a Pakrac od 2 do 11 kuna, ovisno o materijalu i starosti objekta. U Gradu Splitu porez ne plaćaju vlasnici kuća za odmor koji imaju ukupni prihod domaćinstva manji od 2.000 kuna, a porez se, ovisno o starosti objekta plaća 5, 10 ili 15 kuna, dok primjerice u Delnicama porez iznosi 15 kuna, ali za naslijeđene i nekretnine starije od 50 godina je 5 kuna, dok je porez za kuće koje nemaju priključak na infrastrukturu 10 kuna.

Neke jedinice same obavljaju naplatu, a neke su taj posao prepustile Poreznoj upravi.

U nekim gradovima i općinama upozoravaju i na teškoće pri naplati i utvrđivanju podataka o obveznicima, koji na razne načine izbjegavaju tu obvezu, pa primjerice u nekim jedinicama u kojima je evidentirano i više stotina kuća za odmor poreznu prijavu nakon javnog poziva podnese samo nekoliko vlasnika.