Kad su prije dvije i pol godine prvi put na našem tržištu predstavljeni zeleni krediti, bili su prilična egzotika. No, danas pojam više nije maglovit; čak i ne baš financijski pismeni klijenti znaju da banke po povoljnijim uvjetima financiraju kupnju ili adaptaciju nekretnina visoke energetske klase. Štoviše, to su trenutačno, uz kredite stambenih štedionica, najjeftiniji stambeni krediti na tržištu. 

Je li posrijedi ekološka osviještenost društveno odgovornih tvrtki, želja za rješavanjem novosagrađenog građevinskog asortimana koji leži na lageru ili pak spoznaja da se dužnici koji se bave i energetskom klasom nekretnine često svrstavaju u takozvane visokovrijedne klijente? Takvima očito nije važna samo kvadratura ili cijena, nego i j visoka kvaliteta objekata u kojima će stanovati i to sebi mogu i priuštiti. Vjerojatno u poslovnoj strategiji banaka ima svih tih interesa i elemenata, no onima koji se zadužuju bitno je da su im zato spremni omogućiti jeftiniji kredit. Interes ima i država; Hrvatska je pri dnu u rangiranju energetske učinkovitosti u Europi, a morat će se ubrzano usklađivati sa zakonodavstvom Europske unije po tom pitanju.

U Zagrebačkoj banci, koja je prva na tržište uvela zelene kredite, odobravaju ih za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda A+, A ili B te za izgradnju i dovršenje niskoenergetskih kuća. Financiranje uključuje i poboljšanje energetske efikasnosti nekretnina u kojima se već stanuje kako bi racionalnije trošili energiju i time izravno smanjili izdatke za režije. Kamatna stopa kod njih iznosi 4,50 posto i fiksna je prve dvije godine otplate, a nakon toga je jednaka kamatnoj stopi za stambene kredite mladima. Kod nekretnina lošijeg energetskog razreda, odnosno onih koje troše više energije za grijanje, i cijena kredita je skuplja. 

Jednake energetske pretpostavke kao i Zaba za financiranje energo kreditima ima i PBZ. Do kraja godine klijentima ih odobravaju po akcijskoj kamati od 4,50 posto za prve dvije godine otplate, a nakon toga kamata je 5,94 posto. Građanima koji kod njih ne primaju plaću zaračunavaju kamatu 6,19 posto. Trenutačno ne naplaćuju naknadu za obradu kredita, ni trošak procjene vrijednosti nekretnine, a akcijski u prvoj godini niti premiju osiguranja nekretnine ili osiguranja od nezgode. Korisnicima kredita omogućuju i realizaciju potrošačkog kredita za opremanje nekretnine do 100 tisuća kuna. I bez hipoteke. 

Za kredite namijenjene poboljšanju energetske učinkovitosti do iznosa od 15 tisuća eura ne traže zalog na nekretnini, kao ni OTP banka koja kod kredita za niskoenergetski dom ima kamatu 4,49 posto, fiksnu prve dvije godine otplate te promjenjivu 5,95 posto u preostalom razdoblju otplate. 

RBA također ima ,flexi green stambene kredite s kamatom 5,75 posto, a zanimljivo je da iznose kredita za adaptaciju pristaju u cijelosti isplatiti u gotovini bez prilaganja računa. HPB je svojim zelenim kreditima akcijski prepolovila naknadu do kraj a ožujka sljedeće godine. Odobravaju ih uz valutnu klauzulu s kamatom 4,95 posto, fiksnom u prvoj godini otplate, nakon čega je promjenjiva i pola postotnog boda viša, dok je kamatna stopa na kunski kredit 5,95 posto. 

Hypo banka je također nedavno u ponudu uvrstila ,,eko stambene kredite uz fiksnu kamatu 4,90 posto tijekom prve godine te promjenjivu 5,90 posto po isteku tog razdoblja. Erste banka uvela ih je odmah nakon Zabe, još 2010. godine, a nedavno ih je doradila i kamatu smanjila 0,2 postotna boda u odnosu na standardne stambene kredite, na 6,10 posto za klijente te 6,45 posto za ostale građane. Imaju i kredite s ostatkom vrijednosti pri čemu se 70 ili 80 posto kredita može otplaćivati u anuitetima, a ostatak od 20 ili 30 posto vratiti banci po isteku kredita.