Vlada je konačno prelomila: porez na imovinu ide, ali ne od 1. siječnja, kako se prije najavljivalo, nego od 1. travnja. Potvrda toga stigla je i iz Banskih dvora, odnosno od samog ministra financija Slavka Linića, koji je pomicanje datuma obrazložio potrebom prethodne provedbe široke javne rasprave, kako bi se razbile laži bogataša koji se protive tom porezu. 

Tri mjeseca nam trebaju da popravimo štetu koju su nam nanijeli svi koji se bore protiv poreza na imovinu, u borbi protiv onih koji su širili laži - rekao je Linić novinarima prije ovotjedne sjednice Vlade koja je zbog blagdana Svih svetih održana u srijedu. Iako svi naši sugovornici iz Vladinih krugova tvrde kako su javna rasprava i otpor bogataša glavni razlozi pomicanja uvođenja poreza na imovinu, stručnjacima je u to teško povjerovati. Prije će biti, tvrde, da razlog odgode treba tražiti u nesređenom sustavu - od OIB-a, preko zemljišnih knjiga do pitanja što i kako točno oporezivati. 

Sustav za uvođenje poreza na imovinu treba pripremiti, o tome je riječ, a ne o javnoj raspravi ili otporu bogataša. U drugim su zemljama pripreme za to trajale i godinu dana. Mnoge su čak prije samog uvođenja poreza na imovinu provodile pilot-projekte pa je taj porez uvođen samo u pojedinim gradovima ili općinama da bi se vidjelo kakvi će biti rezultati, što su dobre, a što loše strane - izjavio je jedan naš sugovornik koji je želio ostati anoniman, inače poznati ekonomski stručnjak. Upozorio je i na nedostatak analiza koje bi pokazale što Hrvatima točno nosi porez na imovinu. Lokalni izbori. Dio krivnje za odgodu uvođenja poreza na imovinu nesumnjivo snose i nadolazeći lokalni izbori. To priznaju čak i pojedini članovi vladajuće koalicije, ističući kako bi bilo nezgodno pred birače izaći hvaleći se novim porezom, ma kako on bio na tragu europske teorije i prakse.

„Premda taj porez većinu građana ne bi trebao opteretiti ništa više od dosadašnje komunalne naknade, novi porez je novi porez. Uostalom, dio ljudi, oni koji imaju vikendice i kuće u kojima ne žive, vjerojatno će plaćati više nego dosad. Nije baš zgodno da se to događa pred izbore“, rekao je jedan visokopozicionirani SDP-ovac. Kukuriku koaliciji tu je dodatni problem sada već sasvim izvjestan novi rast poreznog opterećenja građana.

 Naime, Hrvatska od iduće godine - i to, kako sada stvari stoje, već od Nove godine ukida nultu stopu PDV-a, što znači da će građani kruh, mlijeko, lijekove i knjige u 2013. plaćati više nego do sada. Tu su i izmjene u sustavu trošarina, koje također treba uskladiti sa zahtjevima EU. Ne treba se stoga čuditi ocjenama analitičara da će se u 2013. nastaviti erozija životnog standarda građana. Svega toga je, čini se, svjestan i premijer Zoran Milanović. On je na Vladi upozorio kako se uvođenje poreza na imovinu ne smije slomiti preko leđa srednjeg sloja. S istim je stavom, kako neslužbeno doznajemo, Milanović nastupio i na užem Vladinu kabinetu, održanom u utorak poslijepodne. 

Na tom sastanku, tvrde naši sugovornici, nije bilo protivljenja uvođenju poreza jer njega imaju i druge zemlje u Europi, ali u Vladi je bilo više opcija o datumu njegova uvođenja. Temelj na tri stupa. Dio je ministara, naime, zagovarao 1. siječnja, a bilo je i onih koji su zalagali za 2014. godinu, pa je kompromis nađen u l. travnju. Inače, na rješenjima uvođenja poreza na imovinu Ministarstvo financija je, doznajemo, surađivalo s MMF-om. Novi se porez temelji na tri stupa: kvadraturi nekretnine, zoni u kojoj je smještena i starosti objekta. No, čak i takve šture informacije, žale se stručnjaci, u ovom trenutku nisu dovoljne da bi se ocijenilo što prosječnom građaninu točno nosi novi porez na imovinu.