Ako se Vlada nadala da će masovnom legalizacijom objekata napuniti praznu državnu blagajnu, prevarila se.
Ozakonjena su tek 332 objekta, oko četiri tisuće građana uputilo je zahtjev za legalizaciju, a ako se zna da je u Hrvatskoj više od 400 tisuća nekretnina izgrađeno na divlje, onda je do sada napravljeno tek kap u moru.

Razlozi su sljedeći: a) građani u krizi nemaju novca niti za legalizaciju koja bi se godinama otplaćivala u ratama, b) u skladu s našim navikama čeka se zadnji trenutak za legalizaciju, a rok do koje se mora izvršiti jest 30. lipnja 2013., c) manjak je geodeta koji bi sav taj silni posao obaviliu navrijeme, a kamoli kad svi predmeti dođu na rješavanje u zadnji čas i d) koliko se god pojednostavnilo postupak, pravne su zavrzlame zbog imovinsko-pravnih problema takve da nekima ne bi pomogao ni cijeli odvjetnički tim!

Prespor postupak

Ivica Grubišić Gire, predsjednik Mjesnog odbora Sirobuja, pola je života potrošio na temu legalizacije u splitskom naselju koje je sinonim za divlju gradnju.

Pitamo ga jesu li navodno skupe geodetske usluge glavni razlog zbog kojih građani odugovlače s legalizacijom. Je li zaista ljudima toliko skupo platiti usluge geodeta od četiri do osam eura po kvadratu?

- Sve ide sporo jer se uvijek nešto čeka. Čekali smo Zakon o legalizaciji koji je donijela prošla vlada, pa Grad Split da smanji komunalne doprinose, pa novu vladu da donese Izmjene Zakona o legalizaciji... Znači, ljudi krenu u nešto, pročuje se da će doći do izmjena i onda sve stane, pa opet ispočetka – objašnjava Grubišić.

- Pazite, geodeti i arhitekti nisu mijenjali svoje cijene u odnosu na državu i Grad koji su davanja za komunalni doprinos i vodnu naknadu prepolovili.

 Znači, mogli bi onda i oni tom logikom biti jeftiniji, ali treba reći istinu da svima koji imaju objekte do 400 metara kvadratnih geodetski eleborat nije ni potreban – iskren je Grubišić, koji napominje da je takvih objekata čak 80 posto.

- E, sad, ljudi bi vam se uvijek cjenkali, vole ulaziti u polemike s Gradom i državom. Skupa je legalizacija, ovo, ono, ne vodeći računa o tome da tu postoje financijski i normativni dio. I sad, ako imaš prizemlje plus dva-tri kata, a za svaki kat želiš uredan vlasnički list, jer je na svakom katu druga obitelj, onda je sve i skuplje – zaključuje Grubišić.

Oni koji igraju na kartu da će država produljiti rok za legalizaciju, varaju se. Europska unija upozorila je Zagreb da se ne igramo s produljivanjem rokova, već da stvar riješimo u idućih osam mjeseci.

Dakle, oni koji ne otpočnu proces legalizacije do 30. lipnja iduće godine, naći će se na listi objekata za rušenje. Rogoznica, Vir, Milna - razmisli, sjeti se!

Najčešći problemi vlasnika

1. Neusklađenost stanja u gruntovnici i katastru: često je predmet kupoprodaje nekretnine bio broj čestice iz katastra, a ne iz gruntovnice. Zna se dogoditi i to da se u gruntovnici jasno vidi da je cesta privatna, a u katastru se vodi kao put, što znači da ni lokalna zajednica nije učinila ništa da proknjiži stvarno stanje.

2. Kad se vlasnici objekata savjetuju s odvjetnikom što učiniti da bi legalizirali nekretninu, oni ih upućuju na ostavinske rasprave ili utuživanja dosjelosti da bi dokazali vlasništvo, a kad doznaju koliko to košta i traje, odustanu od svega.

3. Razlika u prodajnoj cijeni između nelegalno napravljenog objekta i objekta koji ima sve potrebne “papire” još nije tolika da bi to ljude potaknulo da požure s legalizacijom. Razlog je tome što je veliki broj nelegalnih objekata na tržištu, pa (još) nije problem prodati kuću ili stan s nepotpunom dokumentacijom.

4. Kod legalizacije zgrada u kojoj postoji više suvlasnika, često jedni žele legalizirati objekt, a drugi ne, a zajednički bi trebali snositi troškove.

5. Geodeti znaju raditi elaborate za usklađivanje katastra i gruntovnice, i to dobro naplatiti, iako znaju da će taj elaborat u konačnici na gruntovnici biti odbijen. Znači, platilo se za ništa?!

Izvor: Slobodna Dalmacija