Kamata na stambeni kredit 5%? U Uniji o tome odlučuje tržište, a ne političari u vladi

Iako je najava ograničavanja minusa na tekućem računu izazvala najveću reakciju javnosti, sa stručnog aspekta, međutim, daleko je spornija namjera ministra Slavka Linića da ograniči najvišu kamatnu stopu na stambene kredite. On bi ubuduće trebao propisivati način obračuna i najvišu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite.

Naravno da nećemo dopustiti rast iznad neke stope, u ovom trenutku to je pet posto, koliko će to biti sutra ako RH bude imala niži negativni rejting, ako uspijemo jednostavno osigurati bolje financiranje, sigurno će biti i manja stopa u pitanju rekao je Linić. Zato, dodao je, nisu išli na zakonsko definiranje načina određivanja kamatne stope, nego Vlada želi pravilnikom, odnosno svojim politikama definirati tu kamatnu stopu koja treba biti u službi zaštite građana, a ne u službi zaštite kreditora. 

U Hrvatskoj narodnoj banci, koja je zauzela, prilično defenzivan stav, nisu željeli komentirati ministrovu nakanu, ističući da se još razgovara o metodologiji izračuna kamatne stope. Praksu ograničavanja kamatne stope, kako je rekao ekonomist Željko Lovrinčević, poznaje većina zemalja EU, ali te se restrikcije temelje na tržišnim kriterijima, a ne na proizvoljnim birokratskim odlukama. 

U Francuskoj, primjerice, najviša kamatna stopa na stambene kredite može iznositi 33 posto iznad prosječne stope na te kredite. Što bi to značilo kada bi Hrvatska preuzela, primjerice, francusku praksu? Ako je prosječna kamata na kredite u eurima 6,3 posto, znači da bi plafon bio 8,4 posto.