Francuska ima i porez na bogatstvo  

Bogatije članice Europske unije imale su donedavno porez na ukupnu imovinu, svojevrsni porez na bogatstvo, ali on se zadržao samo u Francuskoj, a zemlje poput Njemačke, Španjolske i Švedske ukinule su taj porez. U Francuskoj taj porez plaćaju građani čija ukupna imovina, a u to su uključene i nekretnine i pokretnine, što znači i štednja i umjetnine, prelazi 790 tisuća eura. Porezna stopa kreće se od 0,5 do 1,8 posto. Uz to Francuska ima i porez na uređeni smještaj, kojeg plaća korisnik, porez na zgrade, kojeg plaćaju vlasnici zgrada, a i vlasnici zemljišta plaćaju porez na zemljište. Stopa ovisi o odluci lokalnih vlasti jer njima taj prihod i pripada. Inače, od svih zemlja EU Francuska ubere najviše prihoda od poreza na imovinu i on se kreće oko 4,7 posto BDP-a, što znači da Francuska godišnje od oporezivanja imovine svojih građana i poduzeća prikupi oko 91 milijardu eura.  

Britanci godišnje plate sto milijardi eura poreza na imovinu 

Velika Britanija od poreza na imovinu godišnje ubere 4,6 posto BDP-a što je oko sto milijardi eura. Građani plaćaju porez na stanovanje , a vlasnici zemljišta i zgrada također su porezni obveznici. Porez se, uz određene olakšice, naplaćuje na vrijednost nekretnine, stopu određuje lokalna vlast.  

U Grčkoj stope od jedan do šest posto 

U Grčkoj se plaća poseban porez na nekretnine značajne vrijednosti i to po stopi od 0,354 do 0,413 posto, a uz to se porez plaća i na ostale nekretnine i to po stopi od jedan do šest posto, uz određene porezne olakšice. Grčka prema procjenama godišnje od poreza na imovinu prikupi 1,5 posto BDP-a što je oko 3,4 milijarde eura

Vlasnici nekretnina u Mađarskoj državi daju 3 posto 

U Mađarskoj vlasnici zgrada ili stambenih prostora plaćaju porez na dijelove koji se ne koriste za stanovanje i to po stopi od tri posto. U bugarskoj vlasnici nekretnina, korisnici ili koncesionari plaćaju porez od 0,8 do 2,5 posto, i to na procijenjenu vrijednost nekretnine. 

Talijanska imovina opterećena stopama od 4 do 6 posto 

U susjednoj Italiji plaća se lokalni porez na građevinsku dozvolu, ali i komunalni porez na nekretnine, kuće, zgrade, poljoprivredno i građevinsko zemljište i to po stopi od četiri do šest posto. Talijani imaju pravo na olakšice, pa država tako godišnje prikupi 2,8 posto BDP-a od poreza na imovinu, što je u njihovom slučaju 43 milijarde eura. 

Slovenci državi daju samo 350 milijuna eura godišnje 

Slovenija ima porez na korištenje građevinskih zemljišta, pa se ovisno o odluci lokalnih vlasti, jedna stopa plaća na zemljište koje je neiskorišteno, a druga na ono na kojem je izgrađena, primjerice zgrada. Slovenci državi godišnje plate ukupno 0,9 posto BDP-a kroz porez na imovinu što je oko 350 milijuna eura. 

Njemci plaćaju od 2,6 do 6 posto 

U najjačem europskom gospodarstvu, u Njemačkoj, plaća se porez na nekretnine po stopi od 2,6 do šest posto, uz porezne olakšice, a osnovica je procijenjena vrijednost nekretnine. Tako Njemačka godišnje prikupi poreza na imovinu koji odgovara udjelu u BDP-u od 1,1 posto, što je u njihovom slučaju oko 27 milijardi eura.