Prve naznake recesije na tržištu nekretnina pojavile su se još 2008. i od tada je ono u silaznoj putanji. Lančano se to odrazilo i na poslovanje agencija za posredovanje u prometu nekretninama. Na pitanje koliko se u Istri zatvorilo agencija i koji je razlog njihova zatvaranja, Vlatko Mrvoš, predsjednik strukovne grupe agencija za posredovanje u prometu nekretninama pri HGK-u Županijskoj komori Pula, kaže da točan podatak nije poznat, no sigurno je da ih ima dosta koje su stavile ključ u bravu. 

Evidencija o broju zatvorenih agencija vodi se samo na nivou Hrvatske, tako je tijekom prošle godine, zaključno s krajem rujna, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva donijelo 64 rješenja o brisanju posrednika iz registra, a otprilike je toliko bilo i novo prijavljenih. 

Razlozi za zatvaranje agencija su pad prometa, nemogućnost zadovoljavanja minimalnih uvjeta za poslovanje (ured s dvije prostorije), nepoložen ispit za posrednika za promet nekretninama i nemogućnost naplate posredničke provizije. 

Upravo je ovo posljednje gorući problem jer, unatoč jasno definiranim uvjetima posredovanja, čest je slučaj da stranke pokušavaju izbjeći plaćanje unaprijed dogovorene provizije, a tome pogoduje i sporost u rješavanju sudskih postupaka. Iz prakse je poznato da sudski postupak traje i duže od pet godina, što se uz sveprisutnu recesiju porazno odražava na poslovanje agencija, ističe Mrvoš. 

Na rad agencija utječe i nelojalna konkurencija, no ona, kaže Mrvoš, ne radi toliko problema zbog uzimanja udjela u poslu, koliko utječe na stvaranje loše slike o posrednicima. Opasno je svrstavati tzv. posrednike u isti rang s licenciranim posrednicima. Način rada, kvaliteta usluge, sigurnost za klijenta i konačno legalnost poslovanja nisu usporedivi. Opstanak postojećih i otvaranje novih agencija potvrda je da legalan način rada nije najbolji, već jedini. 

Iako su kretanja na tržištu nekretnina još uvijek u silaznoj putanji, početkom ove godine, odmah po potpisivanju pristupnog ugovora s Unijom, osjetili su se pozitivni pomaci i interes stranih kupaca za kupnju nekretnina u Istri. Za sada  je to još uvijek pomalo stidljivo, kaže Mrvoš.

Potencijalni kupci raspituju se o cijenama i mogućnostima iznajmljivanja nekretnina. Pojačan je interes za nekretninama u unutrašnjoj Istri, zbog pristupačnijih cijena ili pak dobre prometne povezanosti s Istarskim ipsilonom, ali i rjeđe naseljenosti u odnosu na obalno područje. Kvaliteta života sigurno je bolja, što je veliki adut istarskog zaleđa. Stranci se raspituju i o mogućnostima investicijskih ulaganja.

Da bismo pokrenuli val investicija i zaustavili gospodarski pad, potrebno je stvoriti pozitivno ozračje za domaće investitore. Pod time podrazumijevam stvaranje poduzetničke klime bez katastrofičnih najava i procjena. Kapital nije nestao, on je i dalje tu medu nama, treba ga samo pozitivnim primjerima potaknuti na ulaganje. Potrebno je također stvoriti uvjete za dolazak stranog kapitala. Strani kapital će doći, ali samo ako to uistinu želimo. Zašto to kažem? Zato jer, ukoliko strani državljanin zemlje izvan EU želi dozvolu za boravak i rad u RH, novi zakon zahtijeva da njegovo trgovačko društvo, odnosno obrt, ne posluje s gubitkom, napominje Mrvoš. 

Upravo je to investitoru u prvih nekoliko godina poslovanja vrlo teško ispuniti. Ove odredbe primjenjivat će se i za strance koji su dobili poslovnu dozvolu po starom zakonu, i to u trenutku kada budu podnosili zahtjev za produljenjem dozvole. Drugim riječima, ako je tvrtka čiji je osnivač državljanin zemlje izvan Unije u protekloj godini poslovala s gubitkom, time neće zadovoljiti jedan od zadanih kriterija za produljenje dozvole za boravak i rad po novom zakonu.

Naša strukovna grupa već duže vrijeme upozorava nadležne institucije na koje probleme nailazimo. Primjerice, državljani Ruske Federacije pokazali su se u proteklom razdoblju kao vrlo cijenjeni kupci nekretnina na istarskom području, a u razgovoru s kolegama doznao sam i za neke pokušaje većeg ulaganja na području Istre, koja se nažalost nisu ostvarila. Jedan od razloga je vizni režim i dozvola za boravak i rad. Od njih se očekuje da donesu svoj kapital u našu zemlju, da investiraju i zaposle naše građane, a istovremeno ih se vremenski ograničava s duljinom boravka u zemlji u koju su donijeli svoj kapital. Takav se odnos jednostavno mora promijeniti. Dobro je što je i premijer Milanović nedavno ustvrdio kako to da netko može biti jedan dio godine dobrodošao u zemlju, a drugi ne. Iz njegove izjave može se naslutiti da će sadašnja Vlada poduzeti neke korake u tom smjeru, zaključio je Mrvoš. 

Slijedom obveza i sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je još 1. veljače 2009. liberalizirala tržište nekretnina, čime je državljanima zemalja članica EU omogućeno stjecanje nekretnina na isti način kao i hrvatskim državljanima. Izuzetak je stjecanje poljoprivrednog zemljišta, gdje će se zadržati postojeća ograničenja i nakon pristupanja Hrvatske EU-u, što znači da strane osobe iz EU-a i Europskog ekonomskog prostora neće moći stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem sedam godina od datuma stupanja Hrvatske u EU. Hrvatska je dala još dodatnu mogućnost produljenja tog roka za dodatne tri godine.