Imovina državnih tvrtki u potpunom je kaosu. Novcem poreznih obveznika uređivali su vile u kojima su priređivali raskalašene zabave, a ni među njihovim stanovima ne zna se tko pije, a tko plaća. Najviše stanova, njih 573 imaju Hrvatske željeznice, a nalaze se uz sve pruge na području Hrvatske. Koriste ih zaposleni u svim društvima povezanima u HŽ Holdingu. Stanove održava HŽ, a stanari plaćaju najamninu, pričuvu i tekuće održavanje. 

Kako tvrde, stanove ne koriste direktori. Iako sve zvuči socijalno pravedno, u Sindikatu hrvatskih željezničara kažu kako je situacija posve drukčija. Nitko više ne dobiva stanove. Neki radnici se bore da ih otkupe, no tijekom 2006. svi su stanovi restrukturiranjem HŽ-a pripali HŽ Infrastrukturi, a radnici ostalih tvrtki u sklopu HŽ-a nisu ih mogli dobiti. “Bilo je pobuna, jer su radnici dovedeni u nepovoljniji položaj“, govori Ivan Forgač, šef Sindikata hrvatskih željezničara. U sindikatu kažu kako traže da se imovina tvrtke konačno dovede u red. Nije tu riječ samo o stanovima, nego i kolodvorskim zgradama diljem Hrvatske, koje su zapuštene i propadaju, tvrde u sindikatu. Neulaganjem u te nekretnine, HŽ, kažu, trpi golemu štetu. A novac HŽ-u, koji je 2011. završio u minusu od 41,8 milijuna kuna, i te kako treba. Stanove HŽ-a je početkom godine istraživao i DORH jer uprave HŽ-a i HŽ-a Infrastrukture nisuod 2000. do 2009. uplaćivale u proračun 65 posto od prodanih stanova. Dug je narastao na 86 milijuna kuna. Od 1992. do 2007. godine HŽ je prodao 8308 stanova. 

Trenutno nema otkupa stanova. “U slučaju da bude otkupa, stanovi će biti prodavani po tržišnoj cijeni i sukladno pravilniku o prodaji državne imovine“, kažu u HŽ Infrastrukturi. No koliko ta državna imovina, koju u vlasništvu imaju godinama vrijedi, ostaje tajna jer točnu vrijednost utvrđuje ovlašteni sudski vještak, a knjigovodstveni podaci u ovom slučaju nisu mjerodavni. Nova uprava HŽ Holdinga na čelu s Reneom Valčićem najavila je restrukturiranje tvrtke. Iako se govorilo o privatizaciji 14 društava HŽ-a, medu kojima je i Infrastruktura, Valčić je upozorio kako su oni sastavnica osnovne djelatnosti HŽ-a i ne misle ih prodavati. Dok oni muku muče s vrijednosti stanova, Hrvatske vode za svoje stanove nemaju papire. U vlasništvu imaju tri stana u Osijeku, jedan u Dardi i jedan u Zagrebu.

“Stanove su stekli pravni prednici Hrvatskih voda 70-ih godina prošlog stoljeća te za dio njih ne postoji odgovarajuća dokumentacija“, objašnjavaju u Hrvatskim vodama. Iako postoji pravilnik o otkupu stanarskog prava, ljudi koji koriste njihove stanove nisu ih otkupili zbog spornih situacija. Prošlu su godinu završili u plusu, a na čelo uprave izabran je Ivica Plišić, koji želi pokrenuti projekte vrijedne tri milijarde kuna. Dok su stanovi ostalih državnih tvrtki nečiji dom, Hrvatske autoceste svoje ne koriste. Dva stana u Zagrebu su prazna. “HAC plaća samo mjesečne režijske troškove i nije trošio velika sredstva na uređenje stanova“, kažu u HAC-u te dodaju kako je vrijednost stanova oko 1,4 milijuna kuna. Stanovi su prazni jer ne postoje interna pravila po kojima bi radnici mogli otkupiti stanove.