Iako Hrvatska već nekoliko godina intenzivno radi na sređivanju zemljišnih knjiga veliki broj zaostalih predmeta i digitalizacija sustava predstavljaju velike probleme u ovom području.

Hrvatska je posljednjih godina intenzivno radila na digitalizaciji zemljišnih knjiga pa su gotovo svi spisi već u digitalnom obliku' rekao je ravnatelj Državne geodetske uprave, dr. Željko Bačić.

Mali dio predmeta, objasnio je, još nije upisan u digitalnom obliku zbog prevelikog oštećenja. Najavljena je restauracija tih predmeta kako bi se mogli iščitati i sačuvati, jer su neki, rekao je Bačić, kulturno i povijesno dobro.

Također naglašava da je ovaj prvi ciklus upisa uključio podatke o zadnjem upisu, dok je konačni cilj digitalizacije upisati sve promjene koje su se događale u predmetu što će pospješiti brzinu rješavanja predmeta.

Godišnje se na razini Hrvatske zaprimi od milijun do 1.2 milijuna predmeta, a posljednji podaci pokazuju da postoji nešto manje od 130 tisuća zaostalih predmeta čime smo došli na razinu od samo deset posto, što nije problematična situacija' naglašava Bačić.

Zagrebačka gruntovnica, koja je najveća u Hrvatskoj, ukupno ima 46 tisuća zaostalih predmeta. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu Ivica Pezo, na nedavnoj je konferenciji za medije, najavio da će se do kraja ove godine broj neriješenih predmeta svesti na 15 tisuća.

U 2007. u gruntovnici je zaprimljeno oko 82 tisuće predmeta a riješeno je nešto više od 89 tisuća. Na rješavanju predmeta rade 62 referenta, od kojih je samo 26 ovlaštenih za samostalno donošenje odluka. Statistika iz siječnja 2008. pokazala je da su djelatnici riješili u prosjeku 9.6 predmeta dnevno.

Podaci iz splitskog područnog ureda za katastar, koji pokriva područje cijele Dalmacije, pokazuju da je u prošloj godini ukupno zaprimljeno gotovo 43 tisuće predmeta, a ukupno je riješeno 46.236. Svaki službenik godišnje obradi oko 1050 predmeta, a svakog od njih četrdesetak, čeka još 30 zaostalih predmeta.
(Izvor:www.SEEbiz.eu)

|<    <  1/50  >    >|