Hrvatska je pod utjecajem mnogih čimbenika koji bi mogli potaknuti zamah u razvoju poljoprivrede, zaključak je iz analize koju su izradile Zagreb nekretnine (Zane) i u kojoj se naglašava da kupnjapoljoprivrednog zemljišta može biti dobra investicija.

Tri različite zemljopisno-klimatske cjeline: panonska, brdsko-planinska i jadranska regija, gdje je moguće proizvoditi vrlo široku skalu proizvoda, ulazak u EU i sve veći interes za proizvodnju hrane, ključne su prednosti za razvoj agrarnog biznisa, smatraju u Zane.

Dodatni argument da će poljoprivreda u budućnosti biti in djelatnost tim Zanea pronalazi i u podacima Porezne uprave o povećanoj kupoprodaji poljoprivrednog zemljišta u razdoblju 2010.-2012. u gotovo svim županijama.

Vrh te liste čvrsto drži Koprivničko-križevačka županija u kojoj se, prema podacima Zanea, od 10 ugovora zaključenih na kupoprodaji svih nekretnina osam odnosilo na poljoprivredno zemljište.

Visoki udjel kupnje oranica, od 51 posto u Vukovarsko-srijemskoj do 85 posto u već spomenutoj Koprivničko-križevačkoj, zabilježen je u deset županija. Najmanji promet zemljišta, očekivano, vezan je uz Zagreb, iznosio je tek 5,5 posto te Zadarsku (11,5%) i Splitsko-dalmatinsku (12,5%) županiju. Dragutin Dukić iz Požeško-slavonske županije opovrgava podatke Zanea.

Tvrdi da se na tom području malo trguje zemljištem - kupaca bi se još i našlo, ali nema ponude. Tko u vlasništvu ima više od dva-tri hektara uglavnom se, kaže Dukić, odlučuje dati ih u zakup. Ni u Osječko-baranjskoj županiji nema značajnijeg trgovanja zemljištem, tvrdi Antun Laslo. Možda je, dodaje, bilo puno ugovora jer, ako se nešto i nudi na prodaju, to su mahom male parcele.